Stanovništvo i privreda

Zamislite obalu 1961. godine. U mjestu živi više od 800 ljudi. Brodovi još isplovljavaju ka jezeru, a glavni put između Titograda i Cetinja još prolazi kroz Rijeku. Sada zamislite istu šetnju zimske večeri danas, uz 84 komšije. Ova stranica govori o toj promjeni i o ljudima koji su ostali.

Koliko ljudi ovdje živi

Popis iz 1948. godine zabilježio je 596 stanovnika. Godine 1961. bilo ih je 804, što je najviše na nekom popisu od 1948. naovamo. Poslije toga broj je padao na svakom popisu. Godine 2003. mjesto je imalo 216 stanovnika, 2011. njih 175, a 2023. samo 84. Za svega dvanaest godina Rijeka je izgubila više od polovine stanovnika.

Tih 84 stanovnika živjelo je 2023. godine u 38 domaćinstava. Po nacionalnosti, 53 su Crnogorci, a 27 Srbi. Preostala četiri stanovnika pripadaju grupama toliko malim da zavod za statistiku ne objavljuje njihov tačan broj. Starosne grupe su prilično ujednačene. U svakoj od pet grupa od 30 godina naviše ima između 10 i 16 ljudi, a 16 stanovnika ima 70 ili više godina.

Zašto su ljudi otišli

Dugo je Rijeka Crnojevića bila glavna crnogorska luka na jezeru i važno trgovište. Godine 1899. odavde su parobrodi plovili do Virpazara, Skadra i Plavnice. O tom vremenu pišemo u tekstu Petrovići i riječka luka.

Popisi pokazuju da je broj stanovnika počeo da pada ubrzo poslije 1961. Onda su, jedna za drugom, stigle dvije promjene. Godine 1981. prestala je redovna plovidba jezerom, kada se ugasilo brodarsko preduzeće „Galeb“. Godine 1982. glavni put Titograd–Cetinje prestao je da prolazi kroz mjesto. Izvori od tog trenutka računaju početak propadanja, iako je broj stanovnika i prije toga opadao.

Jedan veliki poslodavac izdržao je duže. Od 1965. do 2013. ovdje je radila fabrika konzervi „Ribarstvo“, opisivana kao jedina fabrika konzervi od slatkovodne ribe u Evropi. Izvori se ne slažu koliko je ljudi tu radilo: jedni kažu 300, drugi 480. Fabrika je zatvorena 2013. godine. Više o tim godinama pročitajte u tekstu Dvadeseti vijek.

Od čega mjesto živi

Danas su glavni izvori zarade sezonski turizam, vino i ribolov. U sezoni mještani voze izlete brodom, drže restorane i izdaju apartmane. Neki prave vino, a drugi love ribu u rijeci i jezeru. Ako imate lokalni posao, u naš neutralni imenik možete se upisati besplatno.

Posjetilaca zna biti mnogo. Prije pandemije kovida, u nekim periodima dolazilo je 300 do 500 francuskih turista dnevno.

Jedna novost tiče se struje. Mala hidroelektrana „Rijeka Crnojevića“, prvi put izgrađena 1941. godine, ponovo radi od decembra 2024. godine, poslije obnove. Godišnje proizvede oko 1,7 GWh. Više pročitajte u našoj vijesti.

Program Prijestonice Cetinje za 2025. godinu pominje potrebu da se mjesto razvija. Za Rijeku Crnojevića u njemu nema posebne budžetske stavke.

Ko upravlja mjestom

Rijeka Crnojevića pripada Prijestonici Cetinje, opštini površine 910 km². Mjesto je na njenoj jezerskoj strani, u kraju koji se zove Riječka nahija. Nahija je stara riječ za oblast. „Rijeka“ se kao nahija pominje već u osmanskom poreskom popisu iz 1523. godine.

Mjesto ima svoju Mjesnu zajednicu „Rijeka Crnojevića“. Nijesmo uspjeli da pronađemo njene aktuelne kontakt podatke. Ako ih znate, pošaljite nam ih i dodaćemo ih ovdje.

Mjesto se nalazi i u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, u Zoni III, zoni naselja. Od 5. juna 2026. dio je i UNESCO rezervata biosfere sliv Skadarskog jezera. Lokalna inicijativa traži da se njena sela izuzmu iz parka, a ministarstvo kaže da granice ostaju iste. Oba stava objašnjavamo u tekstu Riječka nahija i nacionalni park.

Usluge

Godine 1899. mjesto je imalo sud, telegraf i poštu. Godine 2014. nije bilo ni apoteke, ni pošte, ni prodavnice. Nijesmo mogli da potvrdimo šta od toga postoji danas, pa se raspitajte na licu mjesta.

Najbliža zdravstvena ustanova je Dom zdravlja Cetinje. Bankomat u mjestu nije potvrđen, pa ponesite gotovinu u eurima. Brojeve za hitne slučajeve i druge korisne podatke naći ćete na stranici Korisne informacije.

Živite ovdje i znate šta se otvorilo ili zatvorilo? Javite nam i ažuriraćemo ovu stranicu.