
Danilov most
Dva kamena luka nad zelenom rijekom. Knjaz Danilo podigao je ovaj most 1853. godine u spomen na svog oca, i on i danas stoji u srcu mjesta.
Sagrađena između 1810. i 1815. godine kao zimski dom Petra I, ovo je najstarija zgrada u mjestu. Rijeka Crnojevića izrasla je oko nje.
Zamislite ovu dolinu prije dvjesta godina. Kamenog mosta još nema, nema ni škole ni telegrafa. Majstori podižu kuću za Petra I. Tu će on provoditi zime.
Kuća je sagrađena između 1810. i 1815. godine kao zimska rezidencija Petra I Petrovića Njegoša, kojeg danas znamo kao Svetog Petra Cetinjskog. Poznata je i kao Vladičina kuća. To je najstarija zgrada u Rijeci Crnojevića, a mjesto je izraslo oko nje.
Godine koje slijede pokazuju kako je mjesto dobijalo oblik. Tridesetih i četrdesetih godina XIX vijeka Njegoš je ovdje držao državnu gvardiju. Škola je otvorena 1842. godine. Godine 1853. knjaz Danilo podigao je kameni most koji i danas stoji, Danilov most. Na tom mjestu prije je stajao drveni most; jedni izvori kažu da ga je podigao Petar I, drugi da je to bio Njegoš.
Priču o tim godinama, od Petra I do užurbane luke s parobrodima, pročitajte u tekstu o istoriji Petrovića i riječke luke.
Kuća je kasnije postala prva pilana u kraju. Možemo zamisliti tu promjenu: gdje je Petar I nekad provodio zime, sada su pile rezale drvo.
Ne znamo tačno kada se to desilo. U istoriji mjesta zabilježeno je da je 1873. godine otvorena pilana, ali naši izvori ne kažu da li je to bila baš ova u kući.
Do 1899. godine mjesto koje je izraslo oko ove kuće imalo je oko 500 stanovnika. Imalo je sud, telegraf, poštu i oružarsku radionicu, a odatle su parobrodi plovili do Virpazara, Skadra i Plavnice.
Danas je Rijeka ponovo tiha. Popis iz 2023. godine zabilježio je 84 stanovnika u 38 domaćinstava. Najstarija kuća u Rijeci Crnojevića vidjela je cijelu priču: prve zime Petra I, užurbane godine luke i tišinu koja je došla poslije.
Danas kuća pripada Obodskom manastiru i ima kapelu. Obod ima dugu crkvenu istoriju. Godine 1485. Ivan Crnojević darovao je vodenicu na Obodu manastiru Svetog Nikole. Osmanlije su 1692. razorile Obodski manastir i na njegovom mjestu podigle džamiju. Crkva Svetog Nikole na Obodu obnovljena je 1743. godine. Do crkve i ruševina Ivanove tvrđave možete doći pješice, na brdu Obod.
Obod ima svoje mjesto i u istoriji knjige: vezuje se za prvu državnu štampariju kod Južnih Slovena. Prema predanju, štamparija je počela s radom na Obodu; kolofoni, bilješke koje su štampari ostavljali na kraju knjige, kasnije štampanje smještaju na Cetinje. Više o tome pročitajte u priči o Obodskoj štampariji.
Nismo uspjeli da provjerimo da li su kuća i kapela otvorene za posjetioce, ni u koje vrijeme. Pogledajte kuću spolja, a ako želite da vidite kapelu, pitajte mještane. Ako vas pozovu unutra, obucite se i ponašajte kao u svakoj crkvi.
Kuća je u mjestu, a naći ćete je na mapi. Parking na ulazu u mjesto je besplatan. Direktnog autobusa nema: idite autobusom do Cetinja ili Podgorice, a zatim taksijem. Udaljenosti i savjete naći ćete na stranici Kako doći.
Dok ste u mjestu, pogledajte Danilov most i Novi most, koji je kralj Nikola podigao 1905. godine.
Činjenice na ovoj stranici provjerene su prema sljedećim izvorima.
Posljednja provjera: 3. oktobar 2026.. Primijetili ste grešku? Javite nam

Dva kamena luka nad zelenom rijekom. Knjaz Danilo podigao je ovaj most 1853. godine u spomen na svog oca, i on i danas stoji u srcu mjesta.
Ruševine tvrđave, obnovljena crkva i prostorija koja se vezuje za prvu ćiriličnu knjigu štampanu kod Južnih Slovena. Oko 2,5 km od mjesta, sama rijeka izlazi iz pećine.
Kralj Nikola podigao je Novi most 1905. godine. Dug je oko 120 metara, a i više od sto godina kasnije još je u upotrebi.
Koristimo Google Tag Manager za anonimnu statistiku posjeta, samo uz vašu saglasnost.