Kuća Svetog Petra
Sagrađena između 1810. i 1815. godine kao zimski dom Petra I, ovo je najstarija zgrada u mjestu. Rijeka Crnojevića izrasla je oko nje.
Ruševine tvrđave, obnovljena crkva i prostorija koja se vezuje za prvu ćiriličnu knjigu štampanu kod Južnih Slovena. Oko 2,5 km od mjesta, sama rijeka izlazi iz pećine.
Zamislite zimski dan u januaru 1494. godine. Monah po imenu Makarije podiže tek otisnut list sa štamparske prese. Slova su ćirilična, otisnuta crvenom i crnom bojom. Ako je predanje tačno, to se dogodilo ovdje, na Obodu.
Danas je Obod tih. Pješice dolazite do ruševina tvrđave, do crkve i do podrumske prostorije s mermernom pločom. A oko 2,5 km od mjesta, iz pećine izlazi rijeka koja s varošicom dijeli ime.
Ivan Crnojević vladao je Zetom od 1465. do 1490. godine. Oko 1475. utvrdio je Obod. Godine 1478. Žabljak, njegova ranija prijestonica, pao je pod osmansku vlast, pa je Ivan prenio sjedište ovamo. Kratko, oko 1478–1482, Obod je bio njegova prijestonica. Zatim je prijestonicu preselio na Cetinje: dvor 1482, a manastir 1484. godine.
Stari grad na Obodu zove se i Riječki grad. Od Ivanove tvrđave danas su ostale samo ruševine.
Jedan mali detalj približava nam to vrijeme. Ivanova povelja iz 1485. „pisana je u Rijeci”. Njome je Ivan poklonio vodenicu na Obodu manastiru Svetog Nikole. Vladar, rijeka i vodenica: svakodnevni život u jednoj rečenici. Više pročitajte u tekstu Crnojevići i Obod.
Manastir Svetog Nikole postojao je na Obodu već u Ivanovo vrijeme. Osmanlije su ga 1692. razorili i na tom mjestu podigli džamiju. Crkva Svetog Nikole obnovljena je 1743. godine.
Obodski manastir i danas je vezan za varošicu: Kuća Svetog Petra Cetinjskog pripada njemu. Nismo mogli potvrditi kada je crkva otvorena za posjetioce.
Đurađ Crnojević je 1492–1493. postavio štampariju donesenu iz Venecije. Štampar je bio jeromonah Makarije, monah koji je ujedno bio i sveštenik. Oktoih prvoglasnik završen je 4. januara 1494. (po julijanskom kalendaru). To je prva ćirilična knjiga štampana kod Južnih Slovena. Ima 270 listova otisnutih crvenom i crnom bojom, a sačuvano je oko 105–108 primjeraka.
Na Obodu se jedna podrumska prostorija vezuje za štampariju. Obilježava je mermerna ploča. Cijelu priču pročitajte u tekstu Obodska štamparija.
Rijeka je duga svega 12,3–13 km. Izvire u Obodskoj pećini, oko 2,5 km jugozapadno od mjesta, ispod brda visokog oko 420 m. Poslije prvog kilometra rijeka je plovna.
Izvor iz 2010. kaže da je ulaz u pećinu besplatan i da treba ponijeti baterijsku lampu. To je stara informacija i stvari su se možda promijenile. Prije polaska se raspitajte u mjestu. Još priča naći ćete u tekstu Legende.
Do Oboda se stiže pješice. Krenite iz varošice; za parking i autobuse pogledajte stranicu Kako doći. Parking na ulazu u mjesto je besplatan, a u julu i avgustu dođite prije 11:00.
Za dužu šetnju tu je Obodska eko-staza. Duga je oko 7 km i traje oko 3 sata, ali izvori navode različitu dužinu i trajanje. Više pročitajte u tekstu Pješačke staze. Nismo mogli potvrditi oznake na stazi ni njenu mapu, pa se prije polaska raspitajte kod mještana. U septembru 2026. prvo izdanje manifestacije Rijeka doživljaja imalo je i pješačenje do Oboda.
Činjenice na ovoj stranici provjerene su prema sljedećim izvorima.
Posljednja provjera: 3. oktobar 2026.. Primijetili ste grešku? Javite nam
Sagrađena između 1810. i 1815. godine kao zimski dom Petra I, ovo je najstarija zgrada u mjestu. Rijeka Crnojevića izrasla je oko nje.

Dva kamena luka nad zelenom rijekom. Knjaz Danilo podigao je ovaj most 1853. godine u spomen na svog oca, i on i danas stoji u srcu mjesta.

Ovdje rijeka pravi široku okuku u obliku potkovice. Sa Pavlove Strane vidite cijelu okuku odozgo, a iza nje jezero.
Koristimo Google Tag Manager za anonimnu statistiku posjeta, samo uz vašu saglasnost.